Tesla's valley

Tesla Valley logo
Ako ste se našli na ovom putu, dobro nam došli u Liku!
Dobrodošli u naš kamp!
Mjesto gdje se livada proteže do netaknute prirode, oazu mira i zajamčene avanture!
Smješteni u srcu šume, u dolini rodnog mjesta Nikole Tesle!

Teslina dolina

Tesla’s Valley nastao je prvenstveno ljubavlju prema prirodnim vrijednostima i sve većom potrebom za istinskim odmorom duše i tijela. Naša destinacija pruža jedinstvenu priliku za bijeg iz svakodnevnog života i vraćanje prirodnim vrijednostima.
Uživajte u čistom zraku, prekrasnom okolišu i jednostavnim radostima koje nam priroda nudi. Ovdje vrijeme usporava, a Vi se povezujete s esencijom života!

Otkrijte prirodu iz bliza-pošaljite upit o rezervaciji

U blizini našeg kampa

Memorijalni centar Nikola Tesla

Memorijalni centar Nikola Tesla se sastoji od prije postojećih i novo sagrađenih objekata. Sačuvani i obnovljeni objekti su: Rodna kuća Nikole Tesle, crkva sv. apostola Petra i Pavla, gospodarski objekt (štala), kameni spomenici i klupa arhitrekta Zdenka Kolacija. Novo sagrađeni objekti su:  trijem, ispitna stanica. multimedija centar s pripadajućim igralištem za djecu, spomenik Nikoli Tesli autora Mile Blaževića, vanjski auditorij, teslina turbina i most ili platforma. Na 13000m2 Memorijalni centar nudi kombinaciju očuvane prošlosti i multimedijalne postave njegovog života i radova. Prolazom kroz segmente muzeja kronološki pratimo Teslin život uz uvid u osobnost i navike da bi na koncu razgledali funkcionalne replike najvažnijih izuma uključujući i umanjenu verziju ispitne stanice iz Colorado Springsa. Dječje igralište je također rađeno tako da podsjeća na neke Tesline izume.
Rijeka Lika
Skupljajući planinske slivne vode rijeka Lika izvire u podnožju Velebita te 78km dalje, kao druga po veličini ponornica Europe, nestaje u podzemlju Ličkog polja. Kroz stoljeća voda je uporno dubila čudesan kanjon čije ljepote možete uživati samostalno ili pod našim vodstvom.
Jezero Kruščica
Rijeka Lika se širi u hidro-akumulacijsko jezero Krušćica u čijim se dubinama nalazi istoimeno potopljeno selo sa crkvom svetog Ilije. Danas je jezero dom brojnom biljnom i životinjskom svijetu te privlači svojom ljepotom znatiželjnike iz cijelog svijeta.
Grabovača je uzvišenje – brdo na 770 m nadmorske visine, 2,5 km od središta Perušića. Na Grabovači je neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, što čini 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Šest špilja i jedna jama, od čega su čak tri špilje na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode:
1. SAMOGRAD
2. MEDINA ŠPILJA
3. AMIDŽINA ŠPILJA
4. VELIKA KOZARICA
5. MALA KOZARICA
6. TABAKUŠA
7. SLIPICA- JAMA/JAPAGA


Samograd

O nazivu špilje govori sama riječ (sam stvoren, sam sagrađen– samograd). Najveća i najprivlačnija je špilja na Grabovači koja se nalazi na istočnim padinama brda. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25 do 30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dvaju sigastih mostova. Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se širi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stubama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stubama i stazama. Prije nego što dođete u posjet Samogradu dobro je znati: • temperatura zraka u pećini kreće se od 7 do 10º C • treba se toplije obući, ili najbolje slojevito, tako da se možete raskomotiti ako je vani toplo • cipele moraju biti pogodne za hodanje po vlažnim i skliskim stubama • Samograd je osvijetljen, ali dobro je imati pri ruci malu baterijsku svjetiljku
Cerovačke špilje u Hrvatskoj su najveće i najzanimljivije, četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini velebitskog brda Crnopac (1403 m), u južnom dijelu Parka prirode Velebit. Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge 1924. godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji Cerovac. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su fosilne čovječije kosti i brončana sjekira. Dužina pećina iznosi 3.800 m, a čitavog sustava 4 kilometra. Gornja pećina duga je 1200 m, a Donja 2400 m. Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je temperatura u špiljama 11°C.
Vršne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavižana do Baških Oštarija, povezuje 57 km duga Premužićeva staza, nazvana po svom projektantu Anti Premužiću, (1889. – 1979.)  znamenitom graditelju putova i staza po Velebitu. Gradnja staze trajala je svega 3 godine (1930-1933.). Izgradnjom staze omogućen je pristup u najnepristupačnije i najljepše dijelove Velebita dotad poznate samo malom broju stanovnika. Pošto nema velikih uspona njome mogu proći i ljudi koji nisu navikli na planinarenje. Utočište mogu pronaći u nekoliko planinarskih objekata koji se nalaze u blizini staze. Visinska razlika između najviše i najniže točke u cijeloj njenoj dužini je samo 200 metara. Zidanim serpentinama; podzidima, polutunelima i mostićima prolazi kroz najdivljiji i najnedostupniji velebitski krš. Po svemu tome i po uklopljenosti u prirodni okoliš, može se nazvati remek-djelom graditeljstva.
Uvala je dugačka oko 900 m, a široka 50 – 150 m. Zbog svojih prirodnih vrijednosti još 1964. god proglašena je zaštićenim krajolikom, a od 1981.god sastavni je dio Parka prirode Velebit. Početkom prošlog stoljeća napravljeno je šetalište i terase u samom središtu zaljeva da bi se spriječilo daljnje propadanje. Za zaustavljanje bujica, posadili su se u suhozidu, na kaskadama i terasama, čempresi, alpski bor, smokva, crnika i drugo drveće. Zavratnica je danas stanište 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih.

Aktivnosti

Svašta naša Lika nudi! A mi smo tu da ti uz smještaj ponudimo aktivnosti i atrakcije koje možeš posjetiti!
Neke od njih ti nudimo i mi, a ako nemamo ono što tražiš potruditi ćemo se da ti pomognemo pronaći! Želimo da svaki naš gost maksimalno iskoristi boravak u Lici jer nema veće dike od naše Like!
Velebit je najveća hrvatska planina, proteže se u rasponu od 145km i putem nosi obilježja različite geografske i klimatske pripadnosti. Jednom stranom umače “prst u more”, drugom se pruža duboko u visoravan Ličkog polja. Sa stjenovitih vrhova promatrati otoke Jadranskog mora ili iz hlada bujne šume odmarati pogled na kontinent – potpuno je drugačiji i jednako impresivan doživljaj. Nacionalni parkovi Sjeverni Velebit i Paklenica te Premužićeva planinarska staza predstavljaju zaštićeni, dobro poznati i istraženi dio Velebita. Ostatak planine je na vama i vašoj znatiželji. Mi smo dostupni za sve vrste informacija, kao i za organizaciju personaliziranih tura prema vašim interesima.planinarenje
Lika izvire u podnožju Velebita na nadmorskoj visini od oko 600 metara i predstavlja najveću ličku ponornicu dužine 78 km. Približna površina porječja Like iznosi 1600 četvornih kilometara, a sam kanjon rijeke se proteže Ličkim poljem i završava akumulacijskim jezerom Kruščica. Zbog blizine mora čest prizor jezera su skupine morskih galebova kako odmaraju na površini vode. Dok se ritmični zvuk veslanja uklapa u prirodnu zvučnu kulisu povećava se vjerojatnost za susret sa uobičajenijim žiteljima kraja – vidrom, srnom, jelenom, vukom ili medvjedom. U našim kajacima možete doživjeti mirne vode velebitskog sliva iz prve ruke. Izleti su vođeni i organizirani od strane GSS spasioca i/ili nagrađivanih članica Kajak-kanu kluba Gospić.Kajakarenje
Na području Like, preko Velebita pa sve do Novalje na otoku Pagu, trasiran je veliki broj biciklističkih staza. Njihov broj svake godine raste pararelno sa interesom biciklista za ovo područje. Raznolikost krajolika i terena omogućuje vam  zanimljive izlete, bilo da se radi o vožnji brdskim ili cestovnim biciklima.
Uz informacije i nabavke karti različitih trasa kod nas možete dogovoriti i personaliziranu turu sa pratnjom.

…označava pažnju koja je usmjerena na „sada-i-ovdje“. Zvuči lagano. Nije. Al nije ni teško, dapače prirodno nam dolazi kad nam se dešava nešto bitno ili ugodno. Ali prilikom rutine ili neugode našu pažnju lako okupiraju misli[1]. Što je, naravno, korisno – tako se problemi rješavaju. Ali i „prežvakavaju“ brige. Pa ležimo budni tjeskobno razmišljajući o stvarima koje su se dogodile (iako ih ne možemo mijenjati) ili stvarima koje se tek trebaju dogoditi (iako se trenutno dešava nešto drugo). Pažnja nam je svugdje osim ovdje.

Mindfulness uči da pažnju usmjerimo na sebe tj. vlastiti doživljaj onog što se dešava. Pritom svjesno i bez prosuđivanja prihvaćamo svaku misao, osjećaj ili tjelesnu senzaciju[1]. Jer, svakako su tu. I nisu proizašle iz vakuuma – ako obratimo pažnju na njih možemo bolje razumjeti sebe i svijet. Što nije lagan zadatak u svijetu gdje je stres svakodnevica.

Snažna fiziološka pobuđenost tijela (tj. stres) potpomaže impulzivno ponašanje i brzopleto zaključivanje. Meditacija, kao vježba regulacije pažnje, potpomaže vještinu zapažanja naših senzacija i tendencija. Tek kad si dopustimo doživiti kontekst možemo svjesno djelovati. Umjesto puko reagirati.

Pazi što misliš, jer misli postaju riječi,
Pazi što govoriš, jer riječi postaju djela,
Pazi što radiš, jer djela postaju navike,  
Pazi na navike, jer one ti određuju narav
Pazi na svoju narav, jer ona ti postaje sudbina
Louis Pasteur

Mindfulness nije: religija ili kult, relaksacijska tehnika, transcedencija/bijeg od svakodnevnog života, način „pražnjenja“ uma od misli, sebičnost, psihoterapija, trik niti nedostupan objektivnoj provjeri.

Mindufulness jest: znanstveno-zdravstvena praksa poboljšanja fiziološke i psihološke dobrobiti. 

Tečaj se sastoji od šest susreta prilikom kojih se raspravlja o našim automatizmima, sklonosti crno-bijelom razumijevanju, prednostima prihvaćanja i suosjećanja, ciljevima i identitetu. Svaki susret započinje vođenom meditacijom te je popraćen pisanim i audio materijalima za polaznike. Razgovore će moderirati Zvonimir Šimić, prof. psihologije, terapeut pod supervizijom (certificiran od EAITSCYP i EUROPCS), član timova zaduženih za psihosocijalnu podršku u kriznim situacijama pri Nacionalnom društvu Crvenog Križa i Ministarstvu znanosti i obrazovanja.  Mindfulnessom se intenzivno bavi zadnje dvije godine, prvo kao polaznik i praktikant, a trenutno kao necertificirani predavač.

[1] Ne možemo misliti o sadašnjem trenutku („sada-i-ovdje“). Da bi apstrahirali i konceptualizirali iskustvo trenutka nužno je da se isti već desio.

[2] To ne znači da prihvaćamo npr. uvredu ili loš brak. Ali prihvaćamo našu reakciju na uvredu ili loš brak, bez impulzivnog pokušaja da “popravimo” situaciju. Osloboditi se potrebe da stvari budu drugačije, tj. prihvaćati realnost, ne znači ne mijenjati stvari. Samo ih mijenjamo u skladu s (realnim) potrebama umjesto (često uvjetovanim) željama.

Roštilj!

Kakav bi to bio kamp da nema mjesto za druženje! Pod zajedničkom nadstrešnicom nudimo ti veliki zidani roštilj i sav pribor koji ti je potreban za ispeć jedno janje!
Znaš, mi ti ovdje u Lici imamo poznatu ličku janjetinu! Ličani će ti reći, najbolju!
Naravno, ti možeš ispeći i tikvice iz našeg eko vrta, čevape iz dobrih ličkih mesnica ili kukuruz s ličkih polja!

Izvan nastrešnice nudimo ti otvorenu vatru i doživljaj marshmallowsa pod zvjezdanim nebom tesline doline! Opusti se i uživaj! Nema ljepšeg zvuka od pucketanja vatre!

 

Astor, Bepo i Deni su trojac koji neumorno trči i igra se u Teslinoj dolini
kada su sa svojim vlasnicima! I tvoji su ljubimci dobrodošli na opuštanje i
igru!Pet friendly

HR